Stephanie Wrobel: Oporavak Rose Gold
Izdavač: Vorto Palabra d.o.o.
Godina izdanja: 2020.
Prijevod: Damir Biličić
Književni prvjenac Stephanie Wrobel "Oporavak Rose Gold" čita se u jednom dahu. Priča je to o majci i kćeri, Patty i Rose Gold Watts, koje su osamnaest godina provele obilazeći razne bolnice u spašavanju zdravlja i života Rose Gold. Od samog početka postaje jasno da ne pratimo sudbinu jedne nesretne boležljive djevojčice i njene požrtvovne i brižne majke već svjedočimo nadmudrivanju majke i kćeri na život i smrt nakon što je majka Patty odslužila petogodišnju zatvorsku kaznu za zlostavljanje i namjerno ugrožavanje života svoje kćeri Rose Gold.
Kad sam uspjela ishoditi sudsku zabranu da mi se približi, jesam li doista vjerovala da je više nikada neću vidjeti ni s njome razgovarati, do kraja naših života? Možda mi se sviđalo tako razmišljati tijekom napadaja bijesa, no pravi je odgovor glasio ne, naravno da ne. I zbog puno manjih sam razloga iz života trajno izbacila neke druge ljude, no nitko mi od njih nije bio majka. Mama je i dalje držala ključ tolikih informacija do kojih sam željela doći: u vezi s njezinim djetinjstvom, u vezi s mojim djetinjstvom i, što je bilo najvažnije: zašto?
Ta himna koja se sastojala od samo jedne riječi tutnjala mi je u ušima kad sam se ujutro budila i kad sam navečer lijegala: zašto? Zašto? ZAŠTO? Trebala sam je da mi objasni, da mi kaže istinu, da se ispriča.
I zato sam u konačnici i došla u zatvor Mordant.
S. Wrobel stvorila je dva vrlo uvjerljiva ženska lika i pripustila čitatelja u njihov uvrnuti unutarnji svijet. Iznoseći perspektivu jedne i druge zatvara začarani krug ljubavi, brige, žrtve, ali i destrukcije, traume, kontrole i svega drugoga što je oblikovalo osobnosti i ponašanje Patty i Rose Gold kroz godine njihovog zajedničkog života. Na njihovom primjeru po tko zna koji put otkrivamo i potvrđujemo tanku liniju između normalnog i patološkog u međuljudskim odnosima, a posebno u odnosima roditelja i djece. Svaki čovjek ima potrebe – od onih osnovnih nužnih za preživljavanje do onih koje zadovoljavamo u interakciji s drugim ljudima poput potrebe za ljubavlju, pripadanjem, poštovanjem i sl. Načini njihovog zadovoljenja pokrivaju širok raspon, a imaju i različit intenzitet i predznak što zorno pokazuje Pattyna kreativnost u izboru svog načina njihovog zadovoljavanja kroz razvijanje rijetkog poremećaja nazvanog Munchausenov sindrom bližnjih.
U medicinskoj dijagnostici postoji psihički poremećaj nazvan
Munchausenov sindrom kojeg
karakteriziraju izmišljanje lažnih tjelesnih simptoma koji su obično akutni i
uvjerljivi te, nerijetko, dramatični, a koje je nemoguće povezati s nekim
objektivnim podražajima, odnosno uzrocima. Pojedinac s ovim poremećajem je
ustvari umišljeni bolesnik i, kako zbog toga uglavnom ne dobije stručnu potvrdu
svoje dijagnoze i pripadajuću terapiju često mijenja liječnike i bolnice ne bi
li u tome uspio. S vremenom pokazuje zavidno poznavanje medicinske
terminologije i prakse te inzistira da ga se podvrgava najrazličitijim
medicinskim pretragama, protokolima i zahvatima. Još uvijek nije poznat točan
uzrok ovog poremećaja, no povezuje ga se s emocionalnim i tjelesnim
zlostavljanjem u ranoj životnoj dobi, stresom te postojanjem elemenata graničnog
ili histrionskog poremećaja osobnosti. Pattyna inačica ovog poremećaja koja se
naziva Munchausenov sindrom bližnjih odnosi
se na situaciju u kojoj odrasla osoba, najčešće se radi o roditelju, namjerno
izaziva ili simulira simptome u osobe za koju se brine (dijete). Jedan takav
slučaj otkriven je 2015. u Americi nakon
što je 23-godišnja Gypsy Blanchard ubila svoju majku Dee Dee. Najvjerojatnije
je upravo ova istinita priča bila poticaj S. Wrobel da stvori Patty i Rose Gold
i vještim pripovijedanjem čitatelje uvuče u njihov destruktivni odnos. Ovo je jedna
od onih knjiga koja traži da ju se čita bez procjenjivanja i osuđivanja jer si
jedino tako dopuštamo da bez ometanja pratimo radnju i tijek misli u glavama
glavnih junakinja. Međutim, ukoliko ste
u dvojbi pročitati je ili ne zbog njene specifične tematike, prisjetite se
činjenice da je teško pronaći fikciju koja se na ovaj ili onaj način već nije
dogodila u stvarnosti jer "život piše priče" i nisu sve sa sretnim završetkom.
Izvorno objavljeno: budidobro.com (25.05.2023.)